Automatizacija i ljudski faktor

U posljednjoj sezoni popularne serije „Person of Interest”, glavni junak priče, super računalo nazvano “stroj” postavlja različite moguće scenarije i rezultate za situaciju u raznim obrascima koji se događaju. Koristi složene algoritme, ali neuspješno propušta određene detalje jer ne može postići nijedan razuman rezultat. Na kraju mu je potrebna ljudska intervencija za donošenje odluke.

Industrija 4.0 više nije nepoznanica, već stvarnost. Brzim tehnološkim razvojem mnogi su poslovi automatizirani. Brojne studije predviđaju da će do 2024. godine 69% uredskog posla zamijeniti umjetnom inteligencijom i sličnim inovativnim tehnologijama. Najmanje 375 milijuna ljudi na globalnoj razini izgubit će svoj uobičajeni posao i morat će promijeniti svoje zanimanje i/ili steći nove vještine.

Ljudsku radnu snagu brzo zamjenjuju strojevi. U Indiji je poznati proizvođač automobila zamijenio rad 4 operatera jednim strojem. Do sada su ugradili 5000 strojeva, čime je zamijenjeno preko 20 000 radnika.

Takva neselektivna automatizacija rada zvuči kao tužna vijest za mnoge ljude. Ali postoji pozitivan aspekt. Radovi koji su kreativne i kognitivne prirode vjerojatno se nikad ne mogu zamijeniti automatizacijom u budućnosti. Ako automatizacija može pomoći u donošenju odluka, ona ne može provoditi aktivnosti koje zahtijevaju kritičko razmišljanje, intuitivno odlučivanje ili inovativnost i kreativnost. Stoga je lako shvatiti da će se zamijeniti samo neke značajke povezane s ručnim radom. Na primjer, iako mnoge trgovine zamjenjuju usluge internetske dostave, dostava će trebati osigurati proizvode da dođu na pravo mjesto i u dogovoreno vrijeme.

Strojevi, za razliku od ljudi, ne mogu isplanirati ili unijeti “emotivan” dodir u svakodnevnu rutinu. Stroj može pružiti informacije i upute, ali mi još uvijek trebamo učitelje da ih obrade informacije i predstave na najprikladniji način da pobude interes i znatiželju učenicima. Strojevi mogu dijagnosticirati bolesti, međutim potreban je liječnik koji će objasniti najprikladnije liječenje i ljekove. Drugim riječima, strojevi mogu pružati podatke, ali potrebno je ljudsko biće da bi se ti podaci mogli prevesti u nešto više.

Emocija i empatija igraju važnu ulogu kada je u pitanju interakcija s drugim ljudima. Poslovi koji zahtijevaju ljudsku interakciju, kao što su skrb o njezi, savjetovanje, ali i svi poslovi koji zadovoljavaju obrazovne, ugostiteljske i zabavne potrebe, ne mogu se automatizirati. Prema studiji, manje od 30% radnih mjesta u sestrinskom sektoru može se automatizirati i taj se broj vjerojatno neće promijeniti u budućnosti. Na isti način, potrebna je empatija i emocionalna interakcija savjetnika za interakciju sa svojim klijentima, tvrtke za koju je malo vjerojatno da će se postići sa strojem. Drugi primjer su pozivni centri: lakše je komunicirati s ljudskim bićem nego s bot-om u chatu.

Što reći o IT sektoru?U tom je sektoru zaposlen sve veći broj ljudi, a pažnja je usmjerena na nove tehnološke vještine. Veća je potreba za poslovima srednje razine odgovornosti jer je većina poslova nižeg nivoa automatizirana. Edukacija i obrazovanje, te ponovno korištenje svojih resursa je rješenje prema kojem treba ići.

Kreativno razmišljanje, planiranje i analize, kritičko razmišljanje i učinkovita komunikacija postaju sve važniji na današnjem tržištu rada. Ankete pokazuju da 93% poslodavaca radije zapošljava zaposlenike s dobrim komunikacijskim vještinama, prilagodljivim i sposobnim da kritički promišljaju, nego da se oslanjaju na akademska iskustva koja su stekla. Tvrtke shvaćaju da mogu ulagati u inteligentne strojeve i tehnologije, ali nemoguće je oponašati osobne vještine.

Spriječiti automatizaciju rada je nemoguće, to predstavlja jedan nezaustavljiv fenomen. Međutim, na ovu je promjenu moguće pripremiti se ulaganjem u stjecanje ili jačanje vještina koje su za sada vrlo daleko od dosega robota. Uz pravilnu obuku i L&D rješenja za istraživanje i razvoj, ova bi se promjena mogla čak pretvoriti u prednost za ljudsku radnu snagu.

Izvor: www.bweducation.businessworld.in